Rezolucija o bosanskom jeziku

Rezolucija o bosanskom jeziku



Polazeći od toga:

- da je pravo na jezik, kao jedno od temeljnih ljudskih prava, zagarantirano nizom međunarodnih dokumenata, Ustavom Bosne i Hercegovine, ustavima entiteta i zakonima;

- da je bosanski jezik danas, uz hrvatski i srpski , jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini te da njime govori i piše većina građana naše zemlje;

- da su posljednjih godina uloženi veliki napori da bosanski jezik dobije odgovarajući status izgubljen prije jednoga stoljeća administrativnom zabranom upotrebe njegova naziva;

- da se pored prava na upotrebu, mora dosljedno poštovati i pravo na imenovanje bosanskog jezika onako kako ga imenuju oni koji njime govore kao svojim maternjim jezikom;

- da su institucije i pojedinci koji se stručno bave jezikom, o bosanskom jeziku napisali i izdali značajan broj knjiga, naučnih i stručnih radova, gramatiku, rječnik i pravopis bosanskog jezika, Polazeći, dalje, od toga:

- da se bosanski jezik ni danas u praksi ne koristi dovoljno, niti ga se respektira na odgovarajući način čak i od onih koji se njime deklarativno služe;

- da se ni javne službe, javni djelatnici, javni mediji, javna preduzeća, izdavačke kuće, sudovi, škole niti druge ustanove bosanskim jezikom ne služe ni u približno zadovoljavajućoj mjeri, Glavni odbor Stranke demokratske akcije je, na osnovu člana 37. Statuta Stranke, na 7. redovnoj sjednici, održanoj 24. novembra 2007. godine u Sarajevu, donio slijedeću



REZOLUCIJU O BOSANSKOM JEZIKU

I

Bosanski jezik je jedan od službenih jezika u Bosni i Hercegovini kojim govori i piše većina njenih građana. Oni ga smatraju svojim maternjim jezikom. Pravo na upotrebu jezika podrazumijeva i pravo imenovati ga onako kako ga imenuju oni koji njime govore kao svojim maternjim jezikom. Takvo ime jezika mora se dosljedno koristiti od strane svih a posebno u zakonodavstvu i administraciji.


II

Unošenje njegova imena u Ustav i zakone ove zemlje, standardizacija, dobivanje međunarodnog jezičkog koda, te zagarantirana ljudska prava onih kojima je bosanski maternji jezik, obavezuju na odgovarajući respekt i upotrebu bosanskog jezika, posebno u javnim službama, ustanovama i sredstvima javnog komuniciranja .


III

Članovima i simpatizerima Stranke demokratske akcije, kao i svima onima koji se bosanskim jezikom služe kao maternjim, sugeriramo: - da svoj maternji jezik korektno i sa ljubavlju koriste i njeguju i u govornoj praksi, i u pisanoj riječi; - da trajno njeguju maksimalnu toleranciju prema govornoj praksi i pisanoj riječi naših sugrađana koji govore i pišu hrvatskim, srpskim ili drugim jezikom koji je u službenoj upotrebi ili se njime koriste građani Bosne i Hercegovine smatrajući to ne samo ustavnom i zakonskom obavezom, nego i općecivilazacijskim dostignućem suživota u Bosni Hercegovini.


IV

Dosljedno poštujući slovo i smisao važećih pravnih normi, razumijevamo i tražimo: - da sve javne službe svoje uposlenike educiraju u znanjima o normi i upotrebi standardnog bosanskog jezika; - da pedagoški zavodi za sve učitelje, nastavnike i profesore, kako one koji predaju bosanski jezik, tako i one koji predaju druge predmete, organiziraju seminare iz bosanskog jezika; - od svih izabranih predstavnika u zakonodavnim i drugim tijelima u Bosni Hercegovini kojima je bosanski maternji jezik, da se obavežu na edukaciju iz bosanskog standardnog jezika, da se njime korektno služe, te da, i na taj način, budu uzor kako svojim biračima, članovima i simpatizerima Stranke demokratske akcije, tako i drugima koji se služe bosanskim jezikom ; - od svih medijskih kuća da omoguće i organiziraju edukaciju svojih uposlenika u znanju i korektnoj upotrebi standardnog bosanskog jezika.


V

U cilju dosljedne realizacije ustavnog prava na upotrebu svoga jezika, zahtijevamo: - da javni mediji, na svim nivoima, organiziraju i omoguće edukaciju svojih uposlenika u znanju i praktičnoj upotrebi standardnog bosanskog jezika; - da javni mediji vrate dostojanstvo i autoritet lektorskoj službi, te omoguće lektorima kontinuiranu edukaciju i sticanje certifikata koji ih legitimiraju za lektorsku službu, - da javni mediji organiziraju samostalne redakcije obrazovnog programa u kojem će se njegovati bosanski jezik, - da javni mediji, u okviru zabavnog i drugog programa, organiziraju posebne emisije kroz koje će se širiti praksa o znanju bosanskog jezika; - da odgovarajuća ministarstva pokrenu inicijativu i osiguraju sredstva za izradu novog pravopisa bosanskog jezika; - da nadležno ministarstvo riješi status Instituta za jezik i Instituta za književnost u okviru Sarajevskog univerziteta.



Sarajevo, 24. novembra 2007. godine

Predsjednica Glavnog odbora Senija Bubić











Infotakt.com - Software and Web solutions