SDA Opcenito

ČETVRTI KONGRES SDA

USVOJENI STATUT I PROGRAMSKA DEKLARACIJA

Danas je u Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu održan Četvrti kongres Stranke demokratske akcije. Upravo na ovaj dan Stranka obilježava 15. godišnjicu svog osnivanja. Kongresu je prisustvovalo oko 600 delegata i 800 gostiju, a njegov rad je pratilo 30 medija iz Bosne i Hercegovine i 5 iz inozemstva.
Kongres je počeo intoniranjem državne i stranačke himne, nakon čega je učenjem Fatihe i minutom šutnje odata počast nekadašnjem predsjedniku SDA rahmetli Aliji Izetbegoviću, poginulim i umrlim članovima SDA, šehidima i poginulim borcima tokom nedavne agresije na BiH.
Delegate i goste je, otvarajući Kongres, pozdravio predsjednik Sulejman Tihić. On se u svom govoru osvrnuo na period između dva kongresa ističući zavidne rezultate koje je ostvarilo rukovodstvo Stranke na svim nivoima organiziranja mada je, kako je rekao, djelovalo u teškim prilikama. To se odnosilo na lošu reputaciju SDA kod međunarodne zajednice i period neposredno nakon 11. septembra 2001. godine što je još više otežavalo poziciju Stranke.
Jedan od prijelomnih momenata za Stranku bila je smrt njenog osnivača i dugogodišnjeg lidera Alije Izetbegovića, nakon čega je SDA, uprkos pokušajima njenog destabiliziranja, uspjela sačuvati jedinstvo. Pobjedom na općim izborima 2002. i lokalnim izborima 2004. godine, SDA je potvrdila poziciju najjače političke stranke na državnom, kantonalnom i općinskom nivou te najjače nesrpske stranke u entitetu RS, rekao je Tihić.
Ostvaren je i jedan od značajnih ciljeva zacrtan na Trećem kongresu SDA, prijem u Evropsku narodnu stranku, najjaču grupaciju u Evropskom parlamentu.
Tihić je podsjetio da je SDA vodeća stranka u provođenju reformi na putu prema evroatlanskim integracijama i partner koga uvažava međunarodna zajednica. Predstavljajući
Programsku deklaraciju koja se usvaja na Kongresu, predsjednik Tihić je istakao njenu otvorenost za sve građane BiH bez obzira na nacionalnost, čime se želi jasnije distancirati od nacionalističkih stranaka i istaći državotvorni karakter SDA. Želja SDA je da BiH postane dio evropskih i evroatlanskih integracija ali uz očuvanje i afirmaciju bosanskog identiteta kao zajedničke odrednice svih građana BiH. SDA će se zalagati za Republiku Bosnu i Hercegovinu kao građansku, decentraliziranu državu sa tri nivoa vlasti – lokalni, regionalni i državni, naglasio je Sulejman Tihić. Prema njegovim riječima, budućnost BiH je u jedinstvenom, modernom i kvalitetnom obrazovnom sistemu, neopterećenom ideologijama, etničkom, vjerskom i svakom drugom vrstom netolerancije.
On je pored ostalog istakao, da je povratak izbjeglica i prognanika strateški interes SDA, jer od toga zavisi očuvanje BiH kao multietničke države. Govoreći o međunarodnoj zajednici, Tihić je rekao da je njeno institucionalno prisustvo u formi Ureda visokog predstavnika još uvijek nužno i korisno, sa ovlastima u skladu sa evropskim standardima i praksom.
Izmjene Ustava BiH trebaju dovesti do uspostave funkcionalne i jeftinije administracije, čime će biti stvoreni uvjeti za postepen prijenos ovlasti na domaće institucije, rekao je Tihić. On je izrazio zabrinutost zbog eskalacije i otvorenog djelovanja četničkog pokreta u Srbiji i BiH i pokušaja ugrožavanja teritorijalnog integriteta BiH dovodeći je u vezu sa rješavanjem pitanja statusa Kosova. To SDA neće dozvoliti! Samo jaka i jedinstvena SDA može se tome suprotstaviti, jer sa jakom SDA, jaka je i BiH, poručio je na kraju Sulejman Tihić.
U prvom dijelu rada Kongresa usvojeni su Izvještaj o radu Stranke između dva kongresa sa izvještajima o radu Glavnog odbora, Suda časti i Nadzornog odbora, zatim Statut i Programska deklaracija Stranke, kao i rezolucije o ekonomskoj politici, ljudskim pravima i demokratizaciji, političkom sistemu i Bosanskopodrinjskom kantonu.
Kongresu su prisustvovali brojni gosti iz zemlje i inozemstva među kojima su bili predstavnici Vlade SAD-a, članovi Parlamenta i Narodne partije Republike Austrije, ambasadori Austrije, Mađarske, Islamske Republike Iran, Saudijske Arabije, Kraljevine Švedske, diplomati iz Rusije, Francuske, Kine, Egipta i drugih zemalja, predstavnici Evropske narodne stranke, Evropske posmatračke misije, Kršćansko-demokratske unije Savezne Republike Njemačke, političkih stranaka iz BiH, boračkih i drugih nevladinih organizacija.